Obiteljski život je dovoljno težak u uobičajenim vremenima, a sada usred pandemije virusa, ne čudi što su mnogi pod pritiskom. Kakva god nečija obiteljska situacija bila, apsolutno sve je izazov: ako i jeste u ljubavi s partnerom i članovima obitelji s kojima živite, simbioza zna izludjeti čovjeka. Potreban nam je, svima, prostor za disanje, za snagu da ponovno izmislimo sebe da bismo bili dobro (i dobri) u nekom odnosu.
Svijet više nije onaj koji je bio kada su se događale karantene zbog kuge ili kolere, svijet je uz puno kolateralnih žrtava bio na putu prema oslobođenju individualnih potreba i sloboda, što nas upravo sada košta i velikog dijela sposobnosti da podnesemo izolaciju.
Prirodno je da u nekom trenutku počnete vikati. Ali budući da se svi ljudi bune i nekad izgube kontrolu, na kraju se to može pretvoriti u dramu.
Srećom, postoje načini što se može učiniti u izolaciji kako biste se nosili s emocijama, zadovoljili potrebe i smanjili napetost.
Osigurajte osobni prostor
Svatko treba neko vrijeme da bude sam sa sobom i napuni baterije. I ekstrovertima isto treba vremena za sebe.. Ako nemate pauzu često zna dolaziti do svađa.
Naučite se riječima, bez svađe, reći da ste imali dovoljno vremena zajedno i da se trebate malo odvojiti i biti malo nasamo.
Budite sigurni da se svi u vašoj obitelji mogu povući u miran, ugodan prostor kad to trebaju. Možda biste željeli jednu sobu vašeg doma označiti 'mirnom sobom'. Ako je vaš dom dovoljno velik, svaka osoba može dobiti svoju sobu u koju se može povući.
Potreban vam je obiteljski raspored da biste ostali zdravi.
Uravnotežite pojedinačne potrebe
Potrebe više osoba u obitelji mogu biti različite pa ih je potrebno artikulirati i riješiti bez da itko učini nešto pogrešno. Netko će željeti i trebati više interakcije od drugoga. Možda će trebati neko vrijeme da se pronađe aktivnost u kojoj će svi uživati, ali kada se osobe zajedno zabavljaju ili uče, njihov odnos se poboljšava, čak i ako se svađaju u drugim vremenima. Ovo su vremena kada se svi iznova trebamo upoznati i prilagoditi jedni drugima kao obitelj.
Bitno je osluškivati potrebe djece. Pitajmo djecu što im treba od nas kako bi im olakšali. Odgovori će biti različiti. Naša briga i dalje je znak da nam je stalo i da nam je važno kako se dijete osjeća. Kad netko o nama brine, onda indirektno dobivamo poruku i da smo voljeni i vrijedni pažnje. Samoizolacija i rad od doma su za djecu novi pojam, važno je da formiramo jasna pravila, razgovaramo iskreno i primjereno dobi.
Probudimo kreativnost u nama. Imajmo na umu da djeci ne trebamo biti isključivo animatori, pustimo ih da im bude i dosadno. Mogu se igrati i zabaviti sami, baš kao i ranije dok mi obavljamo neke druge poslove ili pak čitamo knjigu. Dosada je ponekad preduvjet za razvoj mašte i kreativnosti. A zajedno, zajedno svi skupa možemo igrati društvene igre, čitati priče, slagati slagalice, napraviti izložbu za najbolji crtež, zajedno gledati crtane filmove, učiti i zajedno igrati igre u kojima naši mališani uživaju, gledati foto albume, zajedno kuhati i obavljati sitne kućanske poslove, učiti zajedno neke novu vještinu (pr. sviranje nekog instrumenta), organizirati kvizove. Premda je neosporivo kako upute stručnjaka moramo slijediti i poštovati beskompromisno, s poraznih statistika i mjera opreza trudimo se barem malo maknuti fokus na pozitivne stvari i ugodne aktivnosti. Pred nama mogu biti brojne mogućnosti, a naše ideje nelimitirane - ako barem malo maknemo svijetlo reflektora.
Naučite socijalne vještine i prepoznajte emocije
Ovo je sjajna prilika za učenje i poboljšavanje socijalnih vještina kod svih članova obitelji.
Nitko od nas nije imun na strah koji obuzima cijelo naše društvo. Svaki član obitelji shvaća napetost koju osjećaju drugi članovi i to ih čini tjeskobnim. Nekoliko pozitivnih obiteljskih navika može pomoći smanjiti tjeskobu i olakšati međusobno druženje.
Pronađite načine da se smijete tijekom zajedničkih aktivnosti. Ako ste vi nervozni i napeti, vaši ukućani će osjetiti stres.
Razgovarajte o osjećajima vezanim za pandemiju virusa. Kad dozvolimo sebi da osjetimo i priznamo svoje emocije, počinjemo ih biti svjesni i imati kontrolu nad njima, tako da njihova moć počinje nestajati. Dobrodošle su sve emocije. Zapamtite da ćete iza bijesa obično pronaći strah ili tugu.
Isključite vijesti. To samo povećava tjeskobu. Naučite sebe i druge vještinama poput pravilnog disanja i fokusiranja.
Ovo je zastrašujuće vrijeme, što znači da možete očekivati napetost između sebe i svoje djece i između sebe i partnera. Zato izgradite obiteljske navike koje pomažu svima. Budite disciplinirani da učinite sve što trebate. I najviše od svega, dajte sebi i svima oko sebe neko vrijeme za opuštanje.
Što ako se dogodi nasilje
Prostorna skučenost, nedostatak mogućnosti privatnosti, nedostatak prisnosti može dovesti do agresije i nasilja. Svjesno i aktivno upravljajte protiv toga da eskalira situacija. Za to imate sljedeće mogućnosti.
Prepoznajte i imenujte nasilje. I kod samoga sebe! Nasilje ima razne oblike: udarce, vikanje, podcjenjivanje, duže ignoriranje… Budite iskreni prema samom sebi i reagirajte ako primijetite da sami postajete nasilni ili da netko u vašoj okolini pokazuje oblike takvog ponašanja.
I prije svega: blagovremeno potražite pomoć! Ne čekajte dok bude kasno: gore navedeni savjeti protiv dosade, protiv straha i briga, a prije svega savjeti o načinu rješavanja konflikata pomažu u tome kako postupiti sa neugodnim osjećajima koji nastanu u napetim i često skučenim situacijama i sve to prije nego što sve bukne u obliku nasilja. Potražite podršku u vidu telefonskog savjetovanja. Ukoliko se takva situacija ipak dogodi, potražite pomoć. Nadležne službe su tu za vas.
Umjesto zaključka
Ova situacija je prilika da iskoristimo vrijeme najbolje što (i koliko) možemo. Iskoristimo slobodno vrijeme za razgovore i teme za koje smo mjesecima govorili da nemamo vremena - jer ga uistinu nismo toliko ni imali. Važno je naglasiti da nema osobe koja će se savršeno snaći u ovoj situaciji - dovoljno dobro je i više nego dovoljno. Nikako ne zaboravite brinuti i o sebi i svojim osjećajima.
Bitno je ostati pozitivan, smiren i imati dnevnu rutinu koliko je to moguće.
Priredila:
Dubravka Svilar Blažinić, prof. psih.
univ. spec. fam. med.
Podružnica Obiteljski centar za Grad Zagreb
